Skip to main content

Retroperspektiva zajedničke konferencije Vijeća stranih investitora BiH, Vlade Federacije Bosne i Hercegovine i Udruženja poslodavaca FBiH pod nazivom „Novi put razvoja FBiH – Plava knjiga“.

Autor teksta: Vildana Panjeta, Poslovni Svijet

 

Svrha konferencije je bila predstavljanje nacrta „Plave knjige“, koja je svojevrsna kompilacija konkretnih mjera koje bi Vlada FBiH trebala poduzeti u cilju stvaranja novog modela rasta FBiH.

Autori Plave knjige su istaknuti predstavnici akademske i poslovne zajednice u Bosni i Hercegovini koji su obradili različite oblasti poput pitanja stvaranja povoljnog poslovnog ambijenta, strategije privlačenja stranih investicija, te pitanja nezaposlenosti, javne potrošnje, fiskalne politike i državnih preduzeća. Vjekoslav Domljan, jedan je od autora knjige, osvrnuo se na važnost ekonomskog rasta i razvoja. Prema izjavama profesora Domljana pomaka ima. Između ostalog, zabilježena stopa rasta BDP-a je oko 3 posto.

„Pomaka ima, stopa rasta BDP-a je oko 3 posto, međutim, mi se ne smijemo time zadovoljavati, jer sa ovim procentom FBiH kasni u odnosu na globalna kretanja. Svijet će ove godine minimalno bilježiti stopu rasta od 3-4 posto, i ove godine će se stvoriti pomak u odnosu na zemlje koje su ispred BiH pa tako i globalno gledano.“

S obzirom na to da su mnoge zemlja Europe zemlje visokog dohotka, BiH treba da se fokusira na to da postane zemlja visokog dohotka. Jedine zemlje koje nisu zemlje visokog dohotka su Bjelorusija, Ukrajina i Grčka. Tek rast od 7% godišnje bi nam osigurao da za deset godina budemo gdje su Kazahstan i Rumunija danas, a od 14% da za deset godina budemo gdje je Slovačka danas, rekao je Domljan. U svom poglavlju ističe da bi tek ekonomsko čudo osiguralo  (F)BiH ulazak u krug zemalja visokog dohotka u drugoj polovini 2030-tih.

Glavni cilj politike (F)BiH ne bi trebalo biti članstvo u Europsku uniju, već da postane zemlja visokog dohotka. Glavni cilj politike bi trebao da bude bolji životni standard građana. Svaki dan, svaki mjesec i svaka godina trebaju pokazati koliko (F)BiH konvergira zemljama visokog dohotka. Vrlo jednostavno kazano, svaki dan treba mjeriti koliko se jaz između BiH i OCED smanjio. Ako se taj jaz smanjuje, članstvo u EU se automatski osigurava što se tiče ekonomskih kriterija.

BiH je digitalna pustinja

BiH je već 18 godina zemlja sa srednjim dohotkom i već je sedam godina zemlja s višim srednjim dohotkom. FBiH ima svega 1.443 istraživača u punom radnom vremenu  i ulaže oko 0,13% BDP-a u istraživanja i razvoj.

Istraživačko-razvojni centri preduzeća ne postoje jer na njih otpada svega 1,86% ukupnog broja istraživača (dok u zemljama EU zapošljavaju 60% ukupnog broja istraživača), pa ni preduslova za proizvodnju i izvoz sofisticirane robe i usluga. U proizvodnji znanja samo Albanija od komparatora ima niži skor.

Domljan je naglasio i da se u BiH mora raditi na povećanju produktivnosti, povećanju stope rasta, povećanju životnog standarda, te ukoliko BiH želi postati zemlja visokog dohotka, mora i imati visoke stope rasta. Europska norma je izdvajati 3 posto BDP-a za istraživanje i razvoj, dok se u FBiH izdvaja 0,2 posto. On je naglasio i to da se ne može primijeniti isti model rasta koji je pomogao BiH da pređe put od zemlje sa niskim do zemlje sa srednjim dohotkom.

Istakao je da su jako važna ulaganja u istraživanje razvoja koja ne postoje, infrastruktura koju nemamo… „U digitalnom pogledu BiH je zapravo digitalna pustinja, jedna najzaostalija zemlja Europe u tom pogledu.“

Ni znanja ni infrastrukture

U Plavoj knjizi se navodi da je izvoz po stanovniku BiH niži desetak puta od izvoza po stanovniku Slovenije, Slovačke i Češke.

Kod BiH udio izvoza u BDP-u iznosi svega trećinu BDP-a, dok udio uvoza iznosi skoro 60% BDP-a, odnosno kod BiH je izvoz skoro dvostruko niži od prosjeka europskih i tranzicijskih zemalja. Prosjeci za europske i tranzicijske zemlje su 54% kod izvoza i 57% kod uvoza.

„BiH ima velike vanjskotrgovinske deficite. Svaka pristojna zemlja ima uravnoteženu vanjsku trgovinu. Svega nekoliko kompanija u Europi ima nedovoljno ostvaren izvoz, a tu spada i BiH. Svega jedna trećina BDP-a i to moramo povećati na 2/3 da bismo uravnotežili vanjskotrgovinsku razmjenu, a da bismo to proveli ne možemo uraditi valutnu devalvaciju jer imamo currency board moramo uraditi fiskalnu devalvaciju da smanjimo troškove rada, da uvećamo neke druge poreze. Ako to ne radimo, onda ćemo imati devalvaciju kroz depresiju, nisku stopu rasta, visoku nezaposlenost, visoke kamatne stope što je sada naša situacija.“

U svom dijelu u Plavoj knjizi profesor Domljan zaključuje da će BiH biti na putu postajanja zemljom visokog dohotka tek kad aktivira lanac proizvodnja ideja – sprovođenje istraživanja – povećanje fonda znanje – komercijalizacija znanja – povećanje produktivnost – povećanje konkurentnosti – povećanje izvoza proizvoda veće dodane vrijednosti – povećanje životnog standarda. U svom izlaganju Domljan zaključuje da bi BiH trebala smanjiti sve javne rashode osim u produktivnu fizičku infrastrukturu i istraživanja i razvoj, te bi morala uvesti politiku produktivnosti i u sklopu nje agresivnu inovacijsku politiku.


pangea | magazin je proizvod Mreže bosanskohercegovačkih studenata i akademika u Njemačkoj – www.nbsad.de